Svake godine, negde krajem oktobra, počnu pozivi sa istim pitanjem: „Imam klimu, da li mi uopšte treba grejanje, ili mogu samo nju da koristim cele zime?” Iskreno, odgovor nije ni da ni ne, zavisi od par stvari koje ću ovde da razložim onako kako bih objasnio i klijentu na terenu.
Kako klima uopšte greje
Klima uređaj koji radi u režimu grejanja je zapravo toplotna pumpa: umesto da proizvodi toplotu, ona je „vadi” iz spoljašnjeg vazduha i prebacuje u prostoriju. To zvuči čudno kada je napolju hladno, ali sistem radi i na niskim temperaturama, samo sa manjom efikasnošću što je hladnije napolju.
Ovde je ključna reč efikasnost. Kod normalnih temperatura (recimo od 5 do 15 stepeni), inverter klima za jedan kilovat utrošene struje realno vrati i po tri do četiri kilovata toplotne energije. To je razlog zašto grejanje klimom u prelaznim periodima (oktobar, mart, april) zna da bude jeftinije od klasičnog grejanja.
Gde je granica
Problem nastaje kada temperatura padne ispod nule i ostane tu danima. Većina inverter klima i dalje radi i na minus deset, minus petnaest stepeni, ali im efikasnost pada dramatično, u nekim slučajevima se približi običnom električnom grejaču. Na jakom mrazu, spoljašnja jedinica troši dodatnu energiju i na odmrzavanje sopstvenog izmenjivača, što dodatno smanjuje realnu korist.
Drugim rečima: klima koja u oktobru greje odlično i jeftino, u januarskoj hladnoći greje, ali skupo.
Šta stvarno viđamo na terenu
Kad instaliramo novu klimu u jesen, čest je scenario da klijent prvu sezonu koristi isključivo nju za grejanje, oduševljen uštedom u odnosu na struju ili gas. Onda dođe prvi ozbiljan mraz, računi porastu, i sledeće zime se klima vrati na svoju prirodnu ulogu: dopuna, ne glavni izvor.
Ovo nije loše iskustvo, samo je realističnije očekivanje. Kombinacija klime (za blaže dane) i osnovnog grejanja (za najhladnije periode) gotovo uvek daje bolji rezultat od oslanjanja isključivo na jedno ili drugo.
Kada se isplati kao glavni izvor grejanja
- Manji, dobro izolovani stanovi, posebno u novogradnji
- Prostori gde se boravi povremeno, pa nema smisla grejati ceo sistem centralnog grejanja
- Regioni i sezone sa blažim zimama, gde temperatura retko ide duboko ispod nule
Kada se ne isplati kao jedini izvor
- Starije zgrade sa slabom izolacijom, gde toplota brzo izlazi napolje
- Veći stanovi i kuće gde bi bilo potrebno više jedinica da se pokrije ceo prostor
- Periodi produženog mraza, kada se struja troši brzo bez proporcionalnog efekta
Praktičan savet iz iskustva
Ako planirate da klimu koristite i za grejanje ove zime, dva su koraka koja stvarno prave razliku. Prvo, obavezno uradite servis pred sezonu grejanja, ne samo pred leto, jer zaprljan filter i isparivač jednako štete i grejanju kao i hlađenju. Drugo, ne gasite uređaj potpuno preko noći u hladnim periodima, jer ponovno zagrevanje ohlađene prostorije troši više energije nego održavanje stabilne, nešto niže temperature (recimo 18 stepeni umesto potpunog gašenja).
Za većinu domaćinstava u Nišu i okolini, realno očekivanje je: klima kao odličan, jeftin izvor grejanja u oktobru, novembru, martu i aprilu, uz standardno grejanje kao oslonac tokom najhladnijih nedelja decembra, januara i februara.